Šta je strah?

Svim ljudima je poznat osjećaj straha.
Ponekad je strah uzrokovan radošću ili iščekivanjem nečega što će se desiti.
To, na primjer, može biti ispit ili sportski događaj, koji smo sebi zacrtali.
To može biti i susret sa novim partnerom, gdje osjećamo leptiriće u stomaku.

Za nas ljude je potpuno normalno da u različitim situacijama možemo doživjeti osjećaj koji nazivamo strah.
Osjećaj straha je najčešće neugodan.
Strah u našem tijelu možemo osjetiti u vidu napetosti, lupanja srca, ubrzanog disanja, drhtanja i nesigurnosti u rukama i u nogama, znojenja dlanova i suhoće usta.

Nekada postoji dobar razlog za strah, na primjer, ako konkretno doživimo opasnost, kada prelazimo ulicu, ili ako nas neko želi napasti.
Ovaj prirodni strah je svrsishodan jer dovodi naše tijelo u alarmantno stanje.
Onda smo spremni da pobjegnemo ili se borimo protiv opasnosti koja nam prijeti.
Kada opasnost prođe, tijelo i srce se brzo smire.

Tu vrstu straha možemo nazvati i strepnjom, jer znamo šta izaziva reakciju, i očekujemo da strah nestane kada se situacija smiri.
Nekada doživljavamo strah, iako nema razloga za to.
Nekada se strah javlja u određenim situacijama iz svakodnevnog života.
Strah je jednostavno tu.

Strah možete doživjeti kao nepravdu ili sramotu, jer ga jedino Vi osjećate.
Na druge prisutne osobe ista situacija, možda, uopšte ne utiče.
Strah može biti tako jak da je potrebno da se povučete iz ovakvih situacija, ili ih izbjegavate.
To znači da mogu postojati situacije ili aktivnosti, gdje više uopšte ne možete učestvovati.

Strah počinje živjeti svojim životom, i Vi se stalno osjećate neugodno, ili čitavo vrijeme tražite način kako izbjeći situacije koje uzrokuju strah.
To šteti Vašem samopouzdanju i situaciji na poslu.
To može uticati na Vaš porodični život i Vašu želju za aktivnim životom u slobodno vrijeme.

To isto može uzrokovati loše spavanje, tako da ste umorni dan poslije i teško Vam je voditi računa o poslu ili školovanju.
Neko pokušava riješiti se straha uz pomoć alkohola.
To, možda, kratkotrajno pomaže, ali kasnije može uzrokovati niz novih problema na poslu i u slobodno vrijeme.

Ako sa takvim strahom živite dugo godina, sigurno ste naučili dugačak niz strategija da bi ste izbjegli strah.
Možda ne tražite posao ili obrazovanje za koje ste kvalifikovani, jer ne smijete otići na intervju za posao ili biti u učionici zajedno sa drugima.
Na taj način godinama možete skrivati Vaš strah i možda vjerovati da ga samo Vi imate.
Ali vi niste jedini.

To se faktički dešava najmanje petini ukupnog broja stanovništva, da u jednom trenutku imaju toliko simptoma straha, da se može reći da se radi o bolesti.
Kod nekih, simptomi s vremenom nestanu, dok drugi trpe simptome godinama, a da ne traže pomoć ili to nekome saopšte, čak ni najbližnjima.

Postoji više oblika straha, i danas znamo da svaki oblik zahtijeva specijalno liječenje.
Takođe znamo da je liječenje obično efektivno.
Zato ne treba dopustiti strahu da upravlja Vašim životom.

Naše liječenje se svodi na otklanjanje straha ili njegovo ublažavanje, tako da možete živjeti jedan normalan život sa strahom.
Najzastupljeniji oblik liječenja je kognitivna bihejvioralna terapija.
Terapija se sastoji od niza terapijskih razgovora, gdje zajedno sa Vašim terapeutom, i možda sa drugima sa sličnim simptomima, pronalazite uzrok strahu.

Vi ćete saznati koje misli i postupci održavaju Vaš strah.
Upoznaćete se sa vlastitim reakcijama i s vremnom naučiti da kontrolišete strah.
Strah će postepeno da oslabi i više neće dominrati Vašom svakodnevnicom.

Mislim da ćete uspostavljanje kontrole nad vlastitim životom doživjeti kao veliko olakšanje, kada se strah umanji ili nestane.
Ponekad se mogu upotrijebiti lijekovi kako bi se olakšali simptomi straha.
Lijekovi se koriste u ograničenom periodu, dok traje liječenje.
Lijekovi se upotrebljavaju odvojeno ili zajedno sa kognitivnom bihejvioralnom terapijom.

Ako bolujete od straha, trebali bi se obratiti doktoru opšte prakse.
On Vas može posavjetovati koji oblik liječenja bio bio najbolji za Vaš oblik straha. Krenite.