SkipToMain.AriaLabel

Kako hrana utiče na krvni šećer?

Klik for at åben cookiepanel

Du kan ikke se videoer hvis du ikke har accepteret statistik cookies

Hrana, koju jedete, se uglavnom sastoji od ugljikohidrata, proteina i masnoće.
U ovome filmu ću Vam objasniti kako hrana, koju jedete, utiče na Vaš krvni šećer.

Ugljikohidrati su od najvećeg značaja, kada govorimo o uticaju na krvni šećer.
Ugljikohidrati imaju više funkcija u Vašem tijelu.
Oni daju energiju Vašim mišićima i Vašem mozgu, te doprinose zdravoj crijevnoj flori.
Namirnice koje sadrže ugljikohidrate su, takođe, izvor vitamina i minerala.

Osim toga, Vaša jetra sadrži jedno skladište ugljikohidrata, koji se oslobađaju ako Vam je krvni šećer prenizak.
Postoje tri vrste ugljikohidrata: šećer, škrob i vlakna.
Naša hrana je obično mješavina različitih vrsta ugljikohidrata.

Na, primjer, jabuke sadrže i šećer i vlakna,
dok namirnice od integralnih žitarica, poput raženog hčjeba i mekinja, sadrže i škrob i šećer.
Nije svejedno, koju vstu ugljikohidrata jedete.

Ugljikohidrati se razlažu u različitoj mjeri, a time i različitom brzinom u crijevu.
Upravo stepen i brzina razlaganja su od velikog značaja u odnosu na brzinu rasta Vašeg krvnog šećera.

Šećer, koji, na primjer, možete naći u voćnim sokovima i medu, se brzlo razlaže i absorbira u crijevu.
To znači da dolazi do brzog rasta krvnog šećera.
Količina šećera odlučuje, koliko veliki će porast biti.

Škrob, koji možete naći u krompiru, tjestenini i hljebu, se ne razlaže tako brzo.
Ovdje dolazi do sporijeg i nižeg rasta krvnog šećera.

Vlakna se mogu naći u kupusastom povrću, korjenastom povrću i namirnicama od integralnih žitarica.
Vlakna se uglavnom ne razlažu u crijevu i zato ne utiču na Vaš krvni šećer.
Prehrambene namirnice bogate vlaknima uzrokuju sporiji i manji porast krvnog šećera.

Što više ugljikohidrata u obliku šećera i škroba jedete, to više raste krvni šećer.
Zato je dobra ideja voditi računa koliko ugljikohidrata jedete,
i pokušati ih raspodijeliti na sve obroke u toku dana.

Osim ugljikohidrata, naša hrana, takođe, sadrži masnoću i proteine.
Kada jedete masnoću i proteine, Vaš želudac će se sporije prazniti.
To znači, da ugljikohidrati sporije dolaze u Vašu krv,
i zato Vaš krvni šećer raste sporije.

Zato može biti svrsishodno jesti masnoću i proteine u svim Vašim obrocima.
Kada birate masnoću, predlažemno da izaberete zdravu masnoću.
Zdravu masnoću ćete naći u biljkama i ribi.

Zato će Vam koristiti ako izaberete masnoću iz avokada, orašastog voća, maslinovog ulja i ulje repice,
te ribu poput haringe, skuše i lososa.

Proteine ćete naći u mesu, jajima i mliječnim proizvodima.
Preporučujemo da izaberete meso i mliječne proizvode s malim sadržajem masnoće.
Proteine ćete, takođe, naći u mahunastom povrću i grahu.

Ako imate pitanja u vezi Vaše ishrane, možete porazgovarati s Vašim terapeutom ili nutricionistom.