Liječenje psihičke bolesti lijekovima

Lijekovi za liječenje psihičkih bolesti se nazivaju psihotropnim tvarima. To nije ništa novo da putem različitih preparata možemo uticati na našu psihu. Pomislite samo na alkohol i ostala opojna sredstva, koje poznajemo vijekovima. U modernoj psihijatriji je moguće vrlo precizno liječiti putem lijekova, gdje su lijekovi jedini oblik liječenja ili najčešće dodatak drugom obliku liječenja. Na primjer, može biti govora o individualnim ili grupnim razgovorima. Može biti govora i o psihoedukaciji, što znači predavanjima o bolesti i kako živjeti s njom, te o mnogim oblicima podrške u neposrednom okruženju, znači van psihijatrije. Ponekad je uvodno liječenje sa lijekovima preduslov kako bi se oporavili, kako bi ostala liječenja i podrška bili efektivni.

U principu sve psihotropne tvari utiču na nervni sistem. To se dešava na više načina. Popularno rečeno, lijekovi mogu ili pospiješiti ili spriječiti komunikaciju između ćelija. Tako lijek u mnogim slučajevima može doprinijeti normalizaciji eventualne neravnoteže, koja ja uzrokovana psihičkom bolešću. Postoji mnogo vrsta psihičkih bolesti, i stoga mnogo različitih psihotropnih tvari. Pošto je ponuda obilna, teško se orijentisati.

Lijekovi se mogu podijeliti u nekoliko glavnih grupa, a mi ćemo navesti neke koje se najčešće koriste u psihijatriji. Lijek za depresiju, takozvani antidepresivni lijek, ublažuje Vaše simptome, sve dok bolest traje. Osim što liječi depresiju, ovaj lijek se pokazao efektivnim u odnosu na jedan niz oblika straha, kao što su, na primjer, panični strah, socijalna fobija i OCD, što znači nametljive misli i radnje. Lijek bi se isto tako mogao zvati lijek za depresiju i strah.

Lijekovi za psihozu se nazivaju antipsihoticima. Psihoza je stanje, gdje je mozak izložen mnoštvu čulnih utisaka, i gdje je osobi teško razlikovati stvarnost od fantazije. Ponekad možete imati iskrivljen doživljaj situacije u kojoj se nalazite. Lijek djeluje tako što mozak biva sposobniji da sortira misli i utiske koje utiču na njega.

Postoje i lijekovi za stabilizaciju raspoloženja. Kod nekih osoba raspoloženje dosta oscilira. Ranije se to nazivalo manično-depresivnom bolešću. Danas bolest nazivamo bipolarno afektivno duševno oboljenje. Kod ove bolesti imate periode gdje ste deprimirani, i periode gdje se sve odvija prebrzo. Na primjer, možete spavati loše i biti hiperaktivni. Najpoznatiji preparat u ovoj grupi je litijum. Lijek se, takođe, može koristiti da bi se spriječile stalne depresije, ukoliko ste skloni tome.

Lijekovi za smirenje i ublažavanje straha su stari, dobro poznati preparati poput stesolida i oksapaksa. Oni djeluju brzo i efektivno protiv straha i nesanice. Međutim, brzo se navikavate na ove lijekove, i mnogi zapadnu u ovisnost, iz koje je teško izaći. Zato ovakve lijekove primjenjujemo samo nekoliko dana ili maksimalno nekoliko sedmica, i nikada kao jedini oblik liječenja.

Kao što smo ranije pomenuli, rijetko se koriste samo psihotropne tvari. Razgovarajte sa svojim terapeutom šta je još potrebno učiniti, ili šta sami možete učiniti osim korišćenja lijekova. Takođe je važno da lijekove uzimate redovno i u onim dozama, koje su dogovorene s Vašim doktorom. Nemojte eksperimentirati.

Svi lijekovi imaju nuspojave - isto važi i za psihotropne tvari. Zato je potrebno da se uz pomoć Vašeg doktora informišete o nuspojavama, koje su najčešće za lijekove koje koristite. Takođe trebate razgovarati, šta da učinite ako osjetite nuspojave. Tipične nuspojave za psihotropne tvari mogu biti debljanje, mučnina ili glavobolja. Lijekovi mogu uticati na seksualni život. Srećom su nuspojave dosta blage ili nestanu nakon izvjesnog vremena.

Neki lijekovi počinju da djeluju nakon dužeg vremena. Normalno je da poboljšanje ne osjetite odmah. Teško je odlučiti u početku liječenja koliko dugo morate koristiti lijekove. To zavisi od Vaše dijagnoze i simptoma. Neke osobe imaju potrebu da koriste lijekove čitavog života, kao kad se radi o nekim fizičkim bolestima. Drugi koriste lijekove nekoliko mjeseci ili godina. Ima i onih koji lijekove čuvaju u ormariću i koriste ih samo ponekad, po potrebi.

Kada budete trebali prestati koristiti lijekove, često je potrebno da postepeno smanjite upotrebu, da bi se tijelo naviklo da bude bez lijekova. Obratite pažnju da ako koristite psihotropne tvari morate biti svjesni nekih stvari. To važi, na primjer, ako planirate trudnoću ili dojenje. Ili ako vozite auto i upravljate mašinama. Lijekovi, takođe, mogu imati neplanirani efekat, ako pušite, pijete alkohol i koristite neke druge vrste lijekova. Razgovarajte s Vašim doktorom koliko dugo morate koristiti lijekove i na šta trebate obratiti pažnju u vezi Vaših lijekova.